Mostar i okolina – šta sve možete videti za jedan dan

Kad je Mostar u pitanju, ovaj zadatak je i lak i težak u isto vreme. Lak je jer je grad prelep i sve je relativno blizu. Težak je jer okolina krije mesta koja jednostavno ne smete da zaobiđete ako ste već u tom kraju.

Ako krećete na put iz pravca zapadne Bosne ili Hrvatske, prva stvar o kojoj treba da razmislite jeste kako stići tamo bez stresa oko vožnje, navigacije i parkinga koji leti zna da bude prava noćna mora.

Pouzdana opcija je Livno Bus, omogućava vam da se opustite i prepustite putovanje profesionalcima, dok vi hvatate beleške o tome šta ćete prvo obići.

Pre svega, hajde da napravimo realan, ljudski plan koji će vam izvući maksimum iz tog jednog dana, bez trčanja i gledanja u sat svake tri minute.

Da ne trošite vreme na planiranje na licu mesta, evo kompaktnog pregleda svega što vas čeka.

Atrakcija Lokacija Preporučeno vreme Napomena
Stari most i Kujundžiluk Centar Mostara Jutro (8-10h) UNESCO baština; stići pre gužve
Kriva ćuprija i osmanske kuće Centar Mostara Pre podne Manje turista od Starog mosta
Vrelo Bune – Blagaj 15 km od Mostara Podne Osveženje pored reke; ručak – pastrmka
Blagajska tekija 15 km od Mostara Podne Simbolična ulaznica za ulaz
Počitelj 30 km od Mostara Popodne Udobna obuća obavezna; kamene staze
Noćni Mostar – večera Centar Mostara Uveče Ćevapi ili restoran iznad Neretve

Mostar ima specifičnu energiju, ali da biste je osetili kako treba, morate da poranite. Doći na Stari most u podne, usred letnje sezone, znači deliti taj prostor sa hiljadama turista i boriti se za svaki metar slobodnog mesta.

Sa druge strane, ako stignete oko osam ili devet ujutru, doživećete potpuno drugačiji grad. Kaldrma je još uvek sveža, grad se tek budi, a sunce blago obasjava čuveni kamen koji spaja dve obale Neretve.

Stari most je, naravno, centralna tačka. Izgrađen u 16. veku po nalogu Sulejmana Veličanstvenog, ovaj arhitektonski dragulj je preživeo vekove, bio srušen, pa ponovo podignut kao simbol zajedništva. Kada stojite na njegovom vrhu i gledate dole u smaragdnu, ledenu Neretvu, shvatićete zašto je ovo mesto na Uneskovoj listi svetske baštine.

Ako imate sreće, sretćete i lokalne skakače koji se pripremaju za svoj čuveni let sa visine od preko dvadeset metara. Nemojte samo stajati na mostu; spustite se dole, do same obale reke. Odatle se most vidi u svom punom sjaju i to je mesto gde nastaju one najlepše, razgledničke fotografije.

Nakon što prepešačite most, uđite u Kujundžiluk – staru mostarsku čaršiju. To je lavirint malih ulica prepunih radnji sa rukotvorinama, bakrom, maramama i suvenirima.

Zapravo, to je idealno mesto da sednete na prvu jutarnju kafu. Ali zaboravite na espreso „s nogu“.

U Mostaru se pije tradicionalna bosanska kafa iz džezve, spora i sa ćejfom. Uzmite sebi pola sata. Gledajte kako se grad budi i uživajte u trenutku. To je pravi uvod u mostarsku avanturu.

Kriva ćuprija, osmanske kuće i delovi Mostara van glavne rute

Većina turista se okrene na mostu, prođe čaršijom i misli da je videla sve. To je velika greška. Istini na volju, Mostar krije nekoliko mesta koja su jednako fascinantna, a daleko manje gužvovita.

Jedno od tih mesta je Kriva ćuprija. To je zapravo minijaturna verzija Starog mosta, izgrađena nekoliko godina ranije, verovatno kao testni projekat pre nego što se krenulo u gradnju velikog luka.

Nalazi se na reci Radobolji, pritoci Neretve, uvučena među stare kamene restorane i mlinove. Atmosfera ovde je neverovatno mirna i romantična.

Ako vas zanima kako se nekada stvarno živelo u Mostaru pod otomanskom vlašću, produžite do Bišćevića kuće ili Kajtazove kuće. To su autentične turske kuće iz 17. veka koje su sačuvale svoj originalni enterijer.

Kada kročite preko njihovog praga, uđete u dvorište skriveno visokim zidovima od pogleda sa ulice, gde žubori voda i miriše cveće, shvatićete koncept „meraka“ i privatnosti koji je tada bio zakon. Unutra ćete videti originalne tepihe, drvorezbarske plafone i prostorije koje pričaju priču o nekim davnim, sporijim vremenima.

Podne na vrelu Bune i derviška tekija u Blagaju

Blagajska tekija se nalazi na izvoru reke Bune ispod strmih stena.
Izvor Bune je jedan od najjačih kraških izvora u Evropi, a Blagajska tekija je jedan od najpoznatijih kulturno-istorijskih spomenika u Hercegovini.

Oko podneva, kada sunce u Mostaru počne ozbiljno da prži, vreme je da se sklonite iz grada. Najbolje mesto za beg nalazi se na samo petnaestak kilometara južno – u Blagaju.

Blagaj je mesto gde izvire reka Buna. I to nije običan izvor. To je jedno od najvećih i najsnažnijih krških vrela u celoj Evropi. Voda bukvalno kulja iz ogromne pećine ispod stene visoke dve stotine metara.

Prizor je hipnotišući. Voda je toliko čista i hladna da možete da je pijete direktno sa izvora, a temperatura vazduha pored same reke je uvek za nekoliko stepeni niža nego u Mostaru, što donosi neverovatno olakšanje.

Odmah pored samog izvora, priljubljena uz stenu, stoji Blagajska tekija. Izgrađena oko 1520. godine, ova kuća je vekovima služila kao mesto za molitvu i meditaciju derviša. Arhitektura tekije, u kombinaciji sa surovom stenom i hučanjem vode, stvara atmosferu koja vas prosto tera da ućutite i upijate mir.

Možete ući unutra, prošetati sobama sa drvenim prozorima koji gledaju direktno na tirkiznu vodu i osetiti duh misticizma koji ovde i dalje živi. Nakon obilaska tekije, sedite u neki od restorana uz obalu Bune i naručite svežu pastrmku koja se uzgaja tu u ribnjacima. To je ručak koji se ne zaboravlja.

Počitelj: utvrđeni grad od kamena

Nakon ručka i odmora u Blagaju, produžite vožnju još malo južnije prema Čapljini. Tamo vas čeka Počitelj – grad-muzej na otvorenom koji izgleda kao da je ostao zarobljen u srednjem veku.

Hajde da budemo iskreni, uspon do vrha Počitelja po letnjoj vrućini zahteva malo truda i udobnu obuću, ali pogled sa vrha vredi svake kapi znoja. Ovaj utvrđeni grad od kamena stepenasto se spušta niz brdo prema obali reke Neretve. Sve u Počitelju je napravljeno od kamena: kuće, ulice, stepenice, džamija i čuvena Sahat-kula.

Dok se penjete uskim, strmim uličicama, proći ćete pored lokalnih meštana koji ispred svojih kamenih kuća prodaju domaće voće – smokve, šipke, grožđe i sveže ceđene sokove. Kupite čašu soka od nara, sedite na neki stari kameni zid i samo gledajte panoramu doline Neretve.

Na samom vrhu nalazi se tvrđava (Kula) sa koje se pruža pogled koji oduzima dah. Počitelj ima neku specifičnu, nostalgičnu tišinu. To je mesto gde istorija nije zatvorena u vitrine, već je živite sa svakim korakom.

View this post on Instagram

A post shared by @livno.bus

Povratak u Mostar: Večera, ćevapi i magija noćnog svetla

Kako se dan bliži kraju, vratite se u Mostar. Grad noću dobija potpuno novu dimenziju. Kada se popale svetla na Starom mostu i okolnim restoranima, kamen počinje da sija, a refleksija u mračnoj Neretvi stvara bajkovit prizor.

Da se ne lažemo, ne možete posetiti ovaj kraj a da ne probate lokalne kulinarske specijalitete. Mostar je poznat po odličnoj hrani. Za večeru imate dve opcije, zavisno od toga šta preferirate. Ako želite nešto brzo, kultno i neformalno, pravac na mostarske ćevape. Razlikuju se od sarajevskih ili banjalučkih, imaju svoj specifičan šmek i služe se u toplom somunu sa dosta crnog luka.

Ako pak želite laganiju večeru uz prelep pogled, izaberite neki od restorana na terasama iznad Neretve.

Naručite „Mostarski sahan“ – tanjir na kome ćete dobiti miks tradicionalnih jela: japrak (sarmice u listu vinove loze), punjene paprike, sogan-dolmu (punjeni crni luk) i šiš-ćevap. Sve to upotpunite čašom vrhunskog lokalnog vina, kao što su Žilavka (belo) ili Blatina (crno), koja se prave od grožđa uzgajanog na hercegovačkom suncu.

Šetnja preko osvetljenog Starog mosta pre spavanja savršen je završetak ovog intenzivnog, ali prelepog dana. Mostar vas umori svojim brdima i kaldrmom, ali vas nahrani svojom lepotom i gostoprimstvom na način koji malo koji grad može.

Često postavljana pitanja

Da li je jedan dan dovoljan za obilazak Mostara i okoline?
Jeste ako se dobro organizujete. Za sam Mostar vam treba oko 4-5 sati, dok Blagaj i Počitelj možete obići u okviru popodneva jer su udaljeni svega 15 do 30 minuta vožnje od grada.
Koja je najbolja valuta za plaćanje u Mostaru?
Zvanična valuta je Konvertibilna marka (KM). Međutim, na većini mesta u Mostaru i okolini, posebno u turističkim zonama, bez problema možete plaćati u evrima (EUR) ili hrvatskim kunama, mada je uvek dobro imati nešto gotovine u lokalnoj valuti za sitne kupovine i suvenire.
Šta je važno znati o obući za ovaj izlet?
Zaboravite na štikle i japanke. Kaldrma u starom gradu u Mostaru, a posebno strme kamene staze u Počitelju, izuzetno su klizave čak i kada su potpuno suve. Patike sa dobrim đonom su obavezne.
Da li se plaća ulaz u Blagajsku tekiju i Počitelj?
Ulaz u sam prostor oko izvora Bune i u Počitelj je besplatan. Ulaznica se plaća jedino ako želite da uđete unutar same derviške tekije u Blagaju, kao i za pristup nekim delovima tvrđave u Počitelju, ali cene su simbolične.

Za kraj

Jednodnevni izlet u Mostar i njegovu okolinu može da zvuči kao naporan tempo, ali kada se plan napravi pametno, shvatite da ste dobili savršenu dozu istorije, prirodnih lepota i vrhunske hrane. Ovaj deo Hercegovine ima jedinstven spoj mediteranske klime i otomanskog nasleđa koji nigde drugde nećete pronaći.

Ključ uspeha je jednostavan: nemojte samo juriti mesta sa spiska da biste ih čekirali. Sedite, popijte kafu, porazgovarajte sa lokalcima, pojedite te ćevape i dopustite gradu da vam se sam otkrije.

Na kraju krajeva, najbolji suveniri sa putovanja nisu stvari koje kupite u suvenirnicama, već onaj osećaj mira koji ponesete sa sobom kada uveče krenete kući.

Kao i kod mnogih popularnih evropskih destinacija, pravo iskustvo dobijate kada put planirate u odgovarajuće vreme. Ako vas zanima kako sezona utiče na doživljaj grada, pogledajte i vodič o tome kada je najbolje posetiti Lisabon.

Ana

Ana

Moje ime je Ana i povremeno pomažem oko sadržaja na sajtu r1.rs, uglavnom kroz teme vezane za svakodnevni život, modu, putovanja i praktične savete koji mogu odmah da se primene.

Sa Željkom sarađujem još od ranijih online projekata, pa je deo tekstova nastao kroz zajednički rad i razmenu ideja. Više volim jasne i korisne informacije nego razvlačenje priče bez potrebe.